Ibrahim Ghazala

Ibrahim Ghazala, slikar iz Egipta

Obrazovanje

• Diplomirao na fakultetu likovnih umjetnosti, Kairo 1984.

Izlozbe:

• Izlozba u Veneciji 1990.
• Izlozba pejzaza na Oman Sultanatu u egipatskom centru za internacionalne kulturalne ko-operacije, Kairo 1990.
• Izlozba fakultetske umjetnosti, Minia 1991.
• Samostalna izlozba u egipatskom centru za internacionalne kulturne operacije 1992.
• Izlozba - egipatsko drustvo, Minhen, Njemacka 1993.
• Izlozba u Damascus galeriji, Sirija 1997.
• Izlozba u Kulturalnom uredu, Bonn, Njemacka 1997.
• Izlozba - Yemen egipatskim ocima.
• Izlozba - Ukraina egipatskim ocima, u egipatskom centru za internacionalne kulturalne ko-operacije, Kairo 2003.

Akvizicije

• Muzej modernih umjetnosti, konferencijska dvorana, novinska kuca Al Ahram Kairo, Titov muzej, Jugoslavija
• Predstavljao Egipat na konferenciji ne-ujedinjenih zemalja za kulturu i umjetnost, 1988 Titograd, Jugoslavija

Govor:

Drago mi je da ucestvujem na ovoj vrlo, vrlo vaznoj konferenciji, na kojoj cu takoder ucestvovati, na jedan drugaciji nacin. Sada imamo projekt ciji je naziv "Kontinuitet civilizacije medu narodima kroz umjetnost". Na ovoj konferenciji cemo cuti mnogo odlicnih govora i, recimo, razlicite licne poglede o umjetnosti, politici, zenama, miru i ljudskim pravima. U nama vidim neku vrstu sebicnosti. Umjetnost daje sve covjecanstvu, kao i, nakon svega, zivotne elemente: slobodu i ljepotu. Ali covjek, kroz svoju ludost i sebicnost, zelio je unistiti svijet i zivotne elemente, i uprkos svemu jos uvijek zahtijeva svoja prava?! Koja prava covjek zeli? Ovaj svijet i nasa zemlja imaju ista prava za ovog covjeka, pokusati sacuvati nas svijet i nasu zemlju, sve kroz Boziju volju.

Zelio bih izraziti svoju veliku zabrinutost i naglasiti dva problema s ciljem da doprinesem ovoj znacajnoj Konferenciji. Reci cu nekoliko rijeci o dva subjekta kojima trebamo posvetiti svoje vrijeme. Prije svega, zeni.

Zena predstavlja polovinu zivota, ona je partner covjeku na ovom svijetu. 50% zena moraju biti svjetski lideri, a zene moraju u istom procentu sacinjavati svaku vladu u svijetu. Zena ne smije prihvatiti nista manje od toga. Mnoge vlade u svijetu biraju jednu ili dvije zene samo kao primjer u svojim zemljama, kao dekoraciju ili ogledalo, a mi to smatramo velikim podcjenjivanjem zene. Zena je jednak partner za covjeka, s kojim dijeli sve pola-pola. Kada ne bi bilo tako samo jedan da, svijet bi hodao na jednoj nozi i bio bi unisten. Bez stvarnog ucesca zene kao svjetskog lidera, nema ni daljeg razvoja. Sve velike civilizacije poput Faronika, Asura, Yemena, zivjele su u prosperitetu kroz veliku ulogu zene u ovim civilizacijama. U civilizaciji Faronika on je bila kraljica i boginja, kao i simbol ljepote, ljubavi i blagoslova. Svijetu su zene toliko potrebne. Ustvari, svijetu je sada potrebna uloga zene, i covjek se mora sloziti s tim, kao i prestati biti lud i dati zeni priliku da upravlja svijetom.

Drugi subjekt je umjetnost kao univerzalna radost koja spaja ljude.

Svijet bez umjetnosti postaje pustinja. Umjetnost je kao zena. I jedno i drugo cini zivot tako lijepim i doprinosi emocionalnoj i romanticnoj strani zivota. Ne postoji covjek koji moze zivjeti bez toga. Umjetnici, intelektualci i stvaraoci moraju ucestvovati u kreiranju ovog svijeta, kao i razmisljati o buducnosti. A ostaviti sve politicarima i vojnicima znaci potpuno unistiti svijet. Zato ne smijemo dopustiti da politicari i vojnici upravljaju ovim svijetom. Jedine osobe koje imaju pravo da upravljaju ovim svijetom su intelektualci, kreatori, casni ljudi. Vecina diktatora koji su unistili ovaj svijet i jos uvijek ga unistavaju, imaju emocionalne poremecaje, buduci da ne mogu prihvatiti ljepotu. Upravo zbog toga je neophodno da ovaj par, zena i umjetnost, budu zajedno u borbi za mir.

Umjetnost i umjetnik ispravljaju ruzan svijet.